Sindrom karpalnog tunela uzrokovan je pritiskom na srednji (medijalni) nerv, koji prolazi kroz uski prostor u vašem zglobu, poznat kao karpalni tunel. Ovaj sindrom može izazvati bol, utrnulost i slabost u šaci i ruci.
Anatomija karpalnog tunela
Karpalni tunel je uzak prostor između tetiva kroz koji prolazi srednji (medijalni) nerv. Srednji nerv, koji kontroliše osećaj u dlanu palca, kažiprsta, srednjeg i domalog prsta, prolazi kroz ovaj prostor. Ukoliko dođe do uvećanja ili upale tetiva u ručnom zglobu, prostor karpalnog tunela se dodatno sužava, što dovodi do pritiska na ovaj nerv. Kada dođe do stiskanja tog nerva, javljaju se simptomi karakteristični za sindrom karpalnog tunela.
Simptomi sindroma karpalnog tunela
Peckanje i utrnulost
- Prvo se javljaju peckanje i utrnulost u prstima ili ruci. Obično su pogođeni palac, kažiprst, srednji i domali, dok mali prst ostaje netaknut.
- Simptomi se često pojavljuju dok držite volan, telefon ili novine, ili vas mogu probuditi iz sna. Mnogi ljudi pokušavaju da olakšaju simptome “trešenjem” ruku.
- Utrnulost može postati konstantna tokom vremena.
Slabost
- Slabost u ruci može se manifestovati kroz ispuštanje predmeta, zbog slabljenja mišića palca, koji je pod kontrolom srednjeg nerva.
Uzroci sindroma karpalnog tunela
Sindrom karpalnog tunela nastaje kada pritisak na srednji nerv suzi prostor u karpalnom tunelu. To može biti posledica različitih faktora:
- Povreda ili upala: Prelom zgloba ili upala uzrokovana artritisom može suziti tunel i iritirati nerv.
- Anatomske promene: Ponekad ljudi sa manjim karpalnim tunelima imaju veću verovatnoću da razviju sindrom karpalnog tunela.
- Drugi medicinski problemi: Hronične bolesti poput dijabetesa, artritisa ili zadržavanja tečnosti mogu doprineti razvoju ovog sindroma.
Faktori rizika
- Anatomski faktori: Frakture ili dislokacije zgloba, artritis, ili genetski manji karpalni tunel povećavaju rizik.
- Pol: Žene su sklonije sindromu karpalnog tunela, verovatno zbog manjih karpalnih tunela.
- Stanja koja oštećuju nerve: Dijabetes i druge hronične bolesti mogu povećati oštećenje srednjeg nerva.
- Gojaznost i upotreba lekova: Gojaznost, kao i upotreba određenih lekova, poput anastrozola, mogu povećati rizik.
- Profesionalni faktori: Rad sa alatima koji izazivaju vibracije, ponavljani pokreti ili rad u hladnim uslovima mogu pogoršati stanje.

Prevencija
Iako ne postoje potpuno dokazane strategije za sprečavanje sindroma, sledeće mere mogu smanjiti rizik:
- Smanjite snagu i opustite stisak: Ako vaš posao uključuje kasu ili tastaturu, na primer, pritiskajte tastere lagano. Za dugo pisanje rukom, koristite veliku olovku sa velikim mekanim rukohvatom i mastilom (npr. gel olovke koje stvaraju mali otpor prilikom pisanja).
- Pauze i istezanja: Povremeno nežno istegnite i savijte ruke i zglobove. Ovo je posebno važno ako koristite opremu koja vibrira ili koja zahteva veliku količinu sile. Čak i nekoliko minuta svakog sata može napraviti razliku.
- Pravilno držanje: Izbegavajte savijanje zgloba skroz gore ili dole. Opušteni srednji položaj je najbolji. Držite tastaturu u visini laktova ili malo niže.
- Poboljšajte svoje držanje. Nepravilno držanje okreće ramena napred, skraćujući vrat i mišiće ramena i kompresujući nerve u vratu. Ovo može uticati na vaše zglobove, prste i šake i može izazvati bol u vratu.
- Trudite se da vam ruke budu utopljene. Veća je verovatnoća da ćete razviti bol i ukočenost ruku ako radite u hladnom okruženju. Ako ne možete da kontrolišete temperaturu na poslu, stavite rukavice bez prstiju koje vam drže ruke i zglobove toplim.
Dijagnostika
Magnetna rezonanca je jedna od dijagnostičkih metoda sa visokim stepenom osetljivosti (84-100%) i specifičnosti (85-94%) u dijagnostikovanju sindroma karpalnog tunela. MRI može prikazati promene u nervima i zglobovima koje mogu ukazivati na ovo stanje. Posebno je pogodan za otkrivanje masa i artritičnih promena.
Kod sindroma karpalnog tunela, MRI može pokazati:
- palmarno savijanje retinakuluma fleksora
- zadebljanje nerva na ulazu u karpalni tunel
- spljoštenje nerva na izlazu karpalnog tunela
- povećana površina poprečnog preseka
- edem ili gubitak masti unutar karpalnog tunela
- neuralni edem
Lečenje i prognoza
- Konzervativni pristupi: Početno lečenje obuhvata imobilizaciju ruke i upotrebu nesteroidnih antiinflamatornih lekova (NSAIDs). Takođe, injekcije kortikosteroida mogu privremeno ublažiti simptome.
- Hirurško lečenje: Kada konzervativne metode ne daju rezultate, može biti potrebna operacija oslobađanja retinakuluma fleksora kako bi se smanjio pritisak na srednji nerv. Ova procedura se obično primenjuje u slučajevima izraženog bola i produžene distalne motoričke latencije.
Zaključak
Sindrom karpalnog tunela može značajno uticati na kvalitet života, ali uz pravovremeno prepoznavanje simptoma i primenu odgovarajućeg tretmana, moguće je značajno poboljšati stanje i smanjiti bolove i nelagodnosti.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje medicinski savet. Za sve detalje i preporuke, obratite se stručnom medicinskom osoblju.